Razlika između CPU-a (središnja procesorska jedinica) i RAM-a (memorija s slučajnim pristupom)

Ako se pitate treba li ulagati u novi računalni sustav ili pametni telefon, tada morate razumjeti funkcioniranje Središnja procesorska jedinica (CPU) i memorija (RAM). CPU i memorija dva su važna dijela elektroničkih uređaja. CPU upravlja radom uređaja i memorijskim memorijama te funkcije. Oboje su prilično ovisni jedni o drugima, ali u tehničkom se smislu međusobno potpuno razlikuju. Dakle, danas ćemo uspostaviti sustavnu razliku između središnje procesorske jedinice (CPU) i memorije.

Sadržaj posta: -



Što je središnja procesorska jedinica (CPU)?

Središnja procesorska jedinica (CPU)

CPU je dio hardvera koji dalje prosljeđuje upute računalnog programa. Osposobljen je za obavljanje osnovnih funkcija poput aritmetike, logike i operacija unosa / odijevanja u računalnom sustavu. U računalu svaka uputa prolazi kroz CPU, nije važno koliko je mala.

CPU ima više komponenata koje izvode različite radove. Ima aritmetičku logičku jedinicu koja je odgovorna za izvršavanje jednostavnih aritmetičkih i logičkih zadataka. Sadrži i upravljačku jedinicu koja rukuje raznim dijelovima računala. Odgovornost je čitati i interpretirati upute iz memorije i pretvoriti ih u niz signala za pokretanje operacija ostalih dijelova računala. Upravljačka jedinica također poziva aritmetičku logičku jedinicu da s vremena na vrijeme izvrši potrebne proračune. U CPU operacijama koristi se predmemorija koja je memorija velike brzine u kojoj se upute mogu brzo kopirati i dohvatiti.



CPU sadrži barem jedan procesor , koji je stvarni čip unutar CPU-a koji vrši izračune. CPU s dvije procesorske jezgre naziva se dvojezgreni CPU, a modeli s četiri jezgre četverojezgreni CPU. Vrhunski CPU mogu imati šest (hexa-core) ili čak osam (okto-core) procesora. Računalo može imati i više od jednog CPU-a koji imaju više jezgri.

  • CPU se smatra mozgom računala.
  • CPU izvodi sve vrste operacija obrade podataka.
  • Pohranjuje podatke, srednje rezultate i upute (program).
  • Kontrolira rad svih dijelova računala.

CPU izvršava naredbu dohvaćajući je iz memorije, koristeći njezinu ALU za izvođenje operacije, a zatim spremajući rezultat u memoriju. ' Putem wikipidee

RAM (memorija s slučajnim pristupom)

RAM (memorija s slučajnim pristupom) ili računalna memorija



RAM također zna da je računarska memorijska jedinica onaj dio računalnog hardvera koji obrađuje svu memoriju i radnje procesora povezane s predmemoriranjem. Ima dva odvojena registra kojima upravlja upravljačka jedinica CPU-a. Podaci koji se šalju u glavnu memoriju ili se preuzimaju iz memorije pohranjuju se u registar memorijskih podataka (MDR). Željena adresa logičke memorije pohranjuje se u Registar memorijskih adresa (MAR). Prijevod adrese poznat je i kao vezivanje adresa i koristi memorijsku mapu koju programira operativni sustav.

Dvije su glavne vrste RAM-a:

  • Dinamična memorija s slučajnim pristupom (DRAM)
  • Statička memorija s slučajnim pristupom (SRAM)

Razlika između njih dvije je u tome kako se osvježavaju ili brzinom. SRAM je brži jer se DRAM mora osvježavati prilično često (tisuće puta u sekundi), dok SRAM ne.



U smislu sekundi, DRAM daje vremena pristupa od oko 60 nanosekundi. SRAM to učini za 10 nanosekundi. Budući da je razlika u brzini tako velika, moglo bi se očekivati ​​da je SRAM najčešći tip RAM-a, ali nije zato što je prilično skup.

Kakav je odnos između CPU-a i RAM-a?

RAM (Random Access Memory) sredstvo je za CPU (središnju procesorsku jedinicu) da izvrši svoje zadatke. Ako je CPU pištolj za čavle, RAM su čavli. Kako CPU obrađuje zadatke, pokreće aplikacije, treba / koristi memoriju.



Kada računalni sustav izvršava određene zadatke poput prikazivanja videozapisa za igru ​​ili izračunavanja brojeva za dodavanje u proračunsku tablicu, tada je potrebna određena serija uputa koje centralna upravljačka jedinica obrađuje. Broj naredbi koje pokreće procesor može se izmjeriti u megahercima, što znači da se milijuni ili milijarde uputa mogu obraditi u sekundi.

Brojni moderni procesori danas imaju više jezgri, što znači poddijelove koji su sposobni pokretati različite programe i komponente programa u paralelnoj liniji.



S druge strane, za nesmetano izvođenje operacija većini programa bila je potrebna određena količina memorije za spremanje radnih podataka. Podaci se mogu okretati naprijed-natrag na disku, ali to oduzima puno vremena i može usporiti učinkovitost programa. Može drastično smanjiti izvedbu programa.

Dakle, ovaj postupak centralne procesorske jedinice i memorije jasno definira da su za nesmetano pokretanje operacija računalnog sustava potrebni CPU i memorija kompatibilni.



Značajke CPU-a (središnja procesorska jedinica)

  1. CPU ima predmemoriju koja se nalazi unutar procesora radi bržeg pristupa glavnoj memoriji. Ova memorija dohvaća informacije iz glavne memorije i vraća se na procesor za obradu.
  2. Danas su CPU dizajnirani s više jezgri. Jezgre rade neovisno unutar CPU-a i koriste se za obradu paralelnih podataka kako bi se povećala ukupna učinkovitost računala za upravljanje radom.
  3. Brzina centralne procesorske jedinice mjeri se u gigahercima ili megahercima. Hertz je frekvencija jedinice. Procesor koji ima više frekvencija sposoban je izvoditi rad većom brzinom.
  4. Najnovija generacija procesora ima podršku za višestruko uvođenje zbog paralelne obrade. U multithreadingu postoje dvije logičke jezgre u svakoj jezgri CPU-a koje rade paralelno.
  5. Dobar procesor trebao bi podržavati drugačije memorijski moduli kao što su DDR1, DDR2 i DDR3 i trebala bi biti kompatibilna s matičnim pločama koje su dizajnirale različite tvrtke.

Značajke RAM-a (memorija s slučajnim pristupom)

  1. Memorija je odgovorna za rukovanje različitim mjestima u računalnom sustavu. Tri su glavna mjesta koja memorija ima u uređaju - CPU u obliku registara, glavna memorija poput RAM-a ili ROM-a, vanjska memorija poput tvrdog diska, CD-a, DVD-a, pogona olovke itd.,
  2. Maksimalni broj bitova definira memoriju. U slučaju interne memorije, jednaka je veličini riječi, ali u vanjskoj je često veća od veličine riječi.
  3. The može se pristupiti memoriji na tri različita načina. Nasumični pristup je memorija kojoj se može pristupiti u bilo kojem redoslijedu, a pristup će biti neovisan o mjestu memorije. Memoriji serijskog pristupa može se pristupiti samo u određenom unaprijed određenom slijedu. Memorijski uređaji s polu slučajnim pristupom koriste ovaj pristup poput tvrdog diska.
  4. Učinak memorije određuje se pomoću tri parametra - vrijeme pristupa, vrijeme ciklusa memorije i brzina prijenosa.
  5. Memorijski uređaji mogu se fizički razlikovati u dvije vrste - poluvodičke memorije poput RAM-a i magnetske površinske memorije poput tvrdog diska.

Zaključak

Kao dnevno svjetlo jasno je da su CPU i memorija sastavni dio računalnog sustava. Oboje su vrlo važni za rad elektroničkih uređaja. Mogu imati različite značajke, ali njihovo je funkcioniranje međusobno povezano. Dakle, kad kupujete novi uređaj, provjerite jesu li i središnja procesorska jedinica i memorija moćni.

Top