Računalni procesor i koristi ga - središnja procesorska jedinica (CPU)

Računalo je elektronički stroj koji može izvoditi više aritmetičkih i logičkih operacija. Da bi izvršili sve napredne funkcije, računala trebaju snagu procesorskih jedinica koje se mogu nositi sa svim kompliciranim funkcijama koje izvršava korisnik. Dakle, ako ćete nabaviti novi računalni sustav i pitate se koja će središnja procesorska jedinica biti dobra za vaš uređaj, tada vam preporučujemo da pročitate više o CPU-ima i koje su koristi CPU-a.

Sadržaj posta: -



Što je CPU (središnja procesorska jedinica)?

Nazivno se naziva procesor, središnji procesor ili mikroprocesor, CPU je glavni procesor računala. Odgovornost CPU-a računala je glatko pokretanje uputa između hardvera i softvera kako bi mogli funkcionirati bez ikakvih problema. Naziva se i mozgom računalnog sustava jer CPU upravlja svim važnim funkcijama poput izvođenja proračuna, pokretanja programa i rukovanja višestrukim aktivnostima.

Procesor djeluje kao mozak računala, pokreće programe i šalje i prima signale na priključene uređaje kako bi održavao rad računala.

Što je CPU (središnja procesorska jedinica)



Procesor se postavlja i učvršćuje u kompatibilnu CPU utičnicu pohranjenu na matičnoj ploči. Toplinu proizvodi procesor, zato su oni prekriveni hladnjakom kako bi zaštitili emisiju topline. Procesorski čip je pravokutni, tako da se lako može pohraniti u utičnicu. Na dnu čipa nalaze se stotine pinova konektora koji se uključuju u svaku od odgovarajućih rupa u utičnici.

Danas su svi CPU vrlo slični u dizajnu i funkcionalnosti. Međutim, Intel i AMD imaju veće čipove koji se mogu pohraniti na matičnu ploču. Štoviše, na matičnoj ploči je dostupno puno različitih utičnica, a svaka utičnica ima drugačiji izgled i ima određenu funkciju za pohranu procesora.

Komponente CPU-a

Prvi računalni procesor predstavio je Intel dizajner nazvan Ted Hoff sedamdesetih godina. Prvi procesor Intel je nazvao 4004. Uglavnom se računalni procesor sastoji od sljedećih različitih komponenata -



  • Memorija ili jedinica za pohranu
  • Kontrolna jedinica
  • ALU (jedinica za aritmetičku logiku)

Komponente procesora

Aritmetička logička jedinica (ALU)

Aritmetička logička jedinica izvršava matematičke funkcije, logiku i pomaže u procesu donošenja odluka. Ova se jedinica sastoji od dva pododjeljka, naime,

  • Aritmetički odjeljak: Funkcija aritmetičkog odsječka je izvođenje aritmetičkih operacija poput zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. Sve složene operacije izvode se ponavljanim korištenjem gore navedenih operacija.
  • Logički odjeljak: Funkcija logičkog odjeljka je izvođenje logičkih operacija poput usporedbe, odabira, podudaranja i spajanja podataka.

Upravljačka jedinica (CU)

Upravljačka jedinica koja izvlači upute iz memorije i dekodira ih i izvršava pozivajući ALU kad je to potrebno.



Funkcije ove jedinice su -

  • Odgovorna je za kontrolu prijenosa podataka i uputa između ostalih jedinica računala.
  • Upravlja i koordinira svim jedinicama računala.
  • Upute dobiva iz memorije, tumači ih i usmjerava rad računala.
  • Komunicira s ulazno / izlaznim uređajima za prijenos podataka ili rezultata iz pohrane.
  • Ne obrađuje niti pohranjuje podatke.

Memorija ili jedinica za pohranu

Ovaj uređaj može pohraniti upute, podatke i srednje rezultate. Ovaj uređaj po potrebi isporučuje informacije drugim jedinicama računala. Također je poznata kao interna jedinica za pohranu ili glavna memorija ili primarna memorija ili memorija s slučajnim pristupom (RAM).



Njegova veličina utječe na brzinu, snagu i sposobnost. Primarna i sekundarna memorija dvije su vrste memorija u računalu. Funkcije memorijske jedinice su -

  • Pohranjuje sve podatke i upute potrebne za obradu.
  • Pohranjuje srednje rezultate obrade.
  • Pohranjuje konačne rezultate obrade prije nego što se ti rezultati puste na izlazni uređaj.
  • Svi ulazi i izlazi prenose se kroz glavnu memoriju.

Povijest CPU-a

S vremenom su se brzina i performanse središnje procesne jedinice dramatično razvijale. Prvi CPU koji je predstavio Intel 4004 koji je objavljen 15. studenog 1971. godine, imao je 2.300 tranzistora i izvodio 60.000 operacija u sekundi. I, najnovija Intelova platina danas nudi 3.300.000 tranzistora i izvodi oko 188.000.000 uputa u sekundi. Možete lako usporediti razliku između performansi i brzine obje CPU jedinice.



Tko je osnivač CPU-a?

Prvi CPU bio je Intel 4004 koji je Intel izdao 1971. Federico Faggin bio je vodeći dizajner prve reklame CPU . Jedan je od glavnih ljudi zaslužnih za izum CPU.
Godina Predstavljen računalni procesor
1823 Barun Jons Jackob Berzelius otkriva silicij (Si), koji je danas osnovna komponenta procesora.
1903. godine Nikola Tesla patentirao je električne logičke sklopove nazvane 'vrata' ili 'prekidači' 1903. godine.
1947 John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley izumili su prvi tranzistor u laboratorijima Bell 23. prosinca 1947. godine.
1948. godine John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley patentirali su prvi tranzistor 1948. godine.
1956 John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley dobili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoj rad na tranzistoru.
1958. godine Prvi integrirani sklop prvi su razvili Robert Noyce iz tvrtke Fairchild Semiconductor i Jack Kilby iz tvrtke Texas Instruments. Prvi IC prikazan je 12. rujna 1958. godine.
1960 IBM je 1960. godine razvio prvo automatsko postrojenje za masovnu proizvodnju tranzistora u New Yorku.
1968. godine Korporaciju Intel osnovali su Robert Noyce i Gordon Moore 1968. godine.
1969 AMD (Advanced Micro Devices) osnovan je 1. svibnja 1969. godine.
1971 Intel je uz pomoć Teda Hoffa predstavio prvi mikroprocesor, Intel 4004, 15. studenog 1971. 4004 je imao 2.300 tranzistora, izveo je 60.000 OPS (operacija u sekundi), obratio je 640 bajtova memorije i koštao je 200,00 dolara.
1972 Intel je predstavio procesor 8008 1. travnja 1972.
1974 Intelov poboljšani mikroprocesorski čip predstavljen je 1. travnja 1974 .; 8080 je postao standard u računalnoj industriji.
1976. godine Intel je predstavio procesor 8085 u ožujku 1976. godine.
1976. godine Intel 8086 predstavljen je 8. lipnja 1976. godine.
1979 Intel 8088 objavljen je 1. lipnja 1979.
1979 Izdana je Motorola 68000, 16/32-bitni procesor koji je kasnije izabran kao procesor za računala Apple Macintosh i Amiga.
1982 Intel 80286 predstavljen je 1. veljače 1982.
1985 Intel je predstavio prvi 80386 u listopadu 1985.
1987 Procesor SPARC prvi je predstavio Sun.
1988 Intel 80386SX predstavljen je 1988. godine.
1991. godine AMD je predstavio obitelj mikroprocesora AM386 u ožujku 1991. godine.
1991. godine Intel je predstavio Intel 486SX čip u travnju u nastojanju da pomogne donijeti jeftiniji procesor na tržište računala koji se prodaje za 258,00 USD.
1992. god Intel je objavio 486DX2 čip 2. ožujka 1992. godine, sa sposobnošću udvostručavanja sata koja generira veće radne brzine.
1993. godine Intel je objavio procesor Pentium 22. ožujka 1993. Procesor je bio procesor od 60 MHz, sadrži 3,1 milijun tranzistora i prodaje se za 878,00 dolara.
1994. godine Intel je objavio drugu generaciju Intel Pentium procesora 7. ožujka 1994.
devetnaest devedeset pet Intel je predstavio Intel Pentium Pro u studenom 1995.
devetnaest devedeset šest Intel je najavio dostupnost Pentiuma 150 MHz sa sabirnicom od 60 MHz i 166 MHz sa sabirnicom od 66 MHz 4. siječnja 1996.
devetnaest devedeset šest AMD je predstavio K5 procesor 27. ožujka 1996. godine, sa brzinama od 75 MHz do 133 MHz i brzinama sabirnice od 50 MHz, 60 MHz ili 66 MHz. K5 je bio prvi procesor koji je AMD razvio potpuno interno.
1997 AMD je objavio svoju liniju procesora K6 u travnju 1997. godine, brzinama od 166 MHz do 300 MHz i brzinom sabirnice 66 MHz.
1997 Intel Pentium II predstavljen je 7. svibnja 1997.
1998 AMD je predstavio svoju novu liniju procesora K6-2 28. svibnja 1998. godine, sa brzinama od 266 MHz do 550 MHz i brzinama sabirnice od 66 MHz do 100 MHz. K6-2 procesor bila je poboljšana verzija AMD-ovog K6 procesora.
1998 Intel je u lipnju 1998. objavio prvi Xeon procesor, Pentium II Xeon 400 (512 K ili 1 M predmemorije, 400 MHz, 100 MHz FSB).
1999 Intel je 4. siječnja 1999. godine objavio procesore Celeron od 366 MHz i 400 MHz.
1999 AMD je svoje procesore K6-III objavio 22. veljače 1999. godine, sa brzinama od 400 MHz ili 450 MHz i brzinama sabirnice od 66 MHz do 100 MHz. Također je sadržavao ugrađenu L2 predmemoriju.
1999 Intel Pentium III 500 MHz objavljen je 26. veljače 1999.
1999 Intel Pentium III 550 MHz objavljen je 17. svibnja 1999.
1999 AMD je predstavio seriju procesora Athlon 23. lipnja 1999. Athlon će se proizvoditi sljedećih šest godina u brzinama od 500 MHz do 2,33 GHz.
1999 Intel Pentium III 600 MHz objavljen je 2. kolovoza 1999.
1999 Intel Pentium III 533B i 600B MHz objavljeni su 27. rujna 1999.
1999 Serija Intel Pentium III Coppermine prvi put je predstavljena 25. listopada 1999.
2000 5. siječnja 2000. AMD je objavio 800 MHz Athlon procesor.
2000 Intel je 4. siječnja 2000. objavio Celeron 533 MHz s procesorom sabirnice od 66 MHz.
2000 AMD je prvi put objavio Duron procesor 19. lipnja 2000. godine, sa brzinama od 600 MHz do 1,8 GHz i brzinama sabirnice od 200 MHz do 266 MHz. Duron je izgrađen na istoj K7 arhitekturi kao i Athlon procesor.
2000 Intel najavljuje 28. kolovoza da će se povući svojih 1,3 GHz Pentium III procesora zbog kvara. Korisnici s tim procesorima trebaju kontaktirati svoje dobavljače radi dodatnih informacija o opozivu.
2001. godine 3. siječnja 2001. Intel je objavio 800 MHz Celeron procesor sa sabirnicom od 100 MHz.
2001. godine 3. siječnja 2001. Intel je objavio 1,3 GHz Pentium 4 procesor.
2001. godine AMD je najavio novu shemu brendiranja 9. listopada 2001. Umjesto da identificiraju procesore prema njihovoj brzini sata, AMD Athlon XP procesori imat će nadimke od 1500+, 1600+, 1700+, 1800+, 1900+, 2000+ itd. Svaki veći broj modela predstavljat će veću brzinu takta.
2002 Intel je objavio Celeron 1,3 GHz sa sabirnicom od 100 MHz i 256 kB predmemorije razine 2.
2003 Intel Pentium M predstavljen je u ožujku 2003.
2003 AMD je 22. travnja 2003. Objavio prve jednojezgrene Opteron procesore, brzine od 1,4 GHz do 2,4 GHz i 1024 KB L2 predmemorije.
2003 AMD je prvi procesor Athlon 64, 3200+, i prvi Athlon 64 FX procesor, FX-51, objavio 23. rujna 2003.
2004. godine AMD je prvi Sempron procesor objavio 28. srpnja 2004. godine, sa taktnom brzinom od 1,5 GHz do 2,0 GHz i brzinom sabirnice od 166 MHz.
2005. godine AMD je objavio svoj prvi dvojezgreni procesor, Athlon 64 X2 3800+ (2,0 GHz, 512 KB L2 predmemorije po jezgri), 21. travnja 2005.
2006 Intel je 22. travnja 2006. Objavio Core 2 Duo procesor E6320 (4 M predmemorije, 1,86 GHz, 1066 MHz FSB).
2006 Intel je predstavio Intel Core 2 Duo procesore s Core 2 Duo procesorom E6300 (2 M predmemorija, 1,86 GHz, 1066 MHz FSB) 27. srpnja 2006.
2006 Intel je predstavio Intel Core 2 Duo procesor za prijenosno računalo s Core 2 Duo procesorom T5500, kao i druge procesore Core 2 Duo T serije, u kolovozu 2006.
2007. godine Intel je u siječnju 2007. objavio Core 2 Quad procesor Q6600 (8 M predmemorije, 2,40 GHz, 1066 MHz FSB).
2007. godine Intel je objavio Core 2 Duo procesor E4300 (2 M predmemorije, 1,80 GHz, 800 MHz FSB) 21. siječnja 2007.
2007. godine Intel je u travnju 2007. objavio Core 2 Quad procesor Q6700 (8 M predmemorije, 2,67 GHz, 1066 MHz FSB).
2007 Intel je 22. travnja 2007. Objavio Core 2 Duo procesor E4400 (2 M predmemorije, 2,00 GHz, 800 MHz FSB).
2007 AMD je liniju procesora Athlon 64 X2 preimenovao u Athlon X2 i izdao prvu u toj liniji, seriju Brisbane (1,9 do 2,6 GHz, 512 KB L2 predmemorije) 1. lipnja 2007.
2007. godine Intel je 22. srpnja 2007. Objavio Core 2 Duo procesor E4500 (2 M predmemorije, 2,20 GHz, 800 MHz FSB).
2007 Intel je 21. listopada 2007. objavio Core 2 Duo procesor E4600 (2 M predmemorije, 2,40 GHz, 800 MHz FSB).
2007. godine AMD je 19. studenoga 2007. objavio prve Phenom X4 procesore (2 M predmemorije, 1,8 GHz do 2,6 GHz, 1066 MHz FSB).
2008 Intel je u ožujku 2008. objavio Core 2 Quad procesor Q9300 i Core 2 Quad procesor Q9450.
2008 Intel je objavio Core 2 Duo procesor E4700 (2 M predmemorije, 2,60 GHz, 800 MHz FSB) 2. ožujka 2008.
2008 AMD je objavio prve Phenom X3 procesore (2 M predmemorije, 2,1 GHz do 2,5 GHz, 1066 MHz FSB) 27. ožujka 2008.
2008 Intel je u travnju 2008. objavio prvu od Intel Atom serije procesora, seriju Z5xx. Oni su jednostruki procesori s GPU-om od 200 MHz.
2008 Intel je objavio Core 2 Duo procesor E7200 (3 M predmemorije, 2,53 GHz, 1066 MHz FSB) 20. travnja 2008.
2008 Intel je 10. kolovoza 2008. objavio Core 2 Duo procesor E7300 (3 M predmemorije, 2,66 GHz, 1066 MHz FSB).
2008 Intel je u kolovozu 2008. objavio nekoliko Core 2 Quad procesora: Q8200, Q9400 i Q9650.
2008 Intel je 19. listopada 2008. Objavio Core 2 Duo procesor E7400 (3 M predmemorije, 2,80 GHz, 1066 MHz FSB).
2008 Intel je u studenom 2008. objavio prve procesore Core i7 za radne površine: i7-920, i7-940 i i7-965 Extreme Edition.
2009 AMD je 8. siječnja 2009. objavio prvi Phenom II X4 (četverojezgreni) procesor (6 M predmemorije, 2,5 do 3,7 GHz, 1066 MHz ili 1333 MHz FSB).
2009 Intel je objavio Core 2 Duo procesor E7500 (3 M predmemorije, 2,93 GHz, 1066 MHz FSB) 18. siječnja 2009.
2009 AMD je 9. veljače 2009. objavio prve Phenom II X3 (trojezgrene) procesore (6 M predmemorije, 2,5 do 3,0 GHz, 1066 MHz ili 1333 MHz FSB).
2009 Intel je u travnju 2009. objavio Core 2 Quad procesor Q8400 (4 M predmemorije, 2,67 GHz, 1333 MHz FSB).
2009 Intel je 31. svibnja 2009. objavio Core 2 Duo procesor E7600 (3 M predmemorije, 3,06 GHz, 1066 MHz FSB).
2009 AMD je u lipnju 2009. objavio prve Athlon II X2 (dvojezgrene) procesore (1024 KB L2 predmemorije, 1,6 do 3,5 GHz, 1066 MHz ili 1333 MHz FSB).
2009 AMD je 1. lipnja 2009. objavio prve Phenom II X2 (dvojezgrene) procesore (6 M predmemorije, 3,0 do 3,5 GHz, 1066 MHz ili 1333 MHz FSB).
2009 AMD je u rujnu 2009. godine objavio prve Athlon II X4 (četverojezgrene) procesore (512 KB L2 predmemorije, 2,2 do 3,1 GHz, 1066 MHz ili 1333 MHz FSB).
2009 Intel je prvi ručni procesor Core i7, i7-720QM, objavio u rujnu 2009. Koristi utičnicu Socket G1, radi na 1,6 GHZ i sadrži 6 MB L3 predmemorije.
2009 Intel je 8. rujna 2009. objavio prvi procesor Core i5 s četiri jezgre, i5-750 (8 M predmemorije, 2,67 GHz, 1333 MHz FSB).
2009 AMD je u listopadu 2009. godine objavio prve Athlon II X3 (trojezgrene) procesore.
2010 Intel je u siječnju 2010. objavio Core 2 Quad procesor Q9500 (6 M predmemorije, 2,83 GHz, 1333 MHz FSB).
2010 Intel je u siječnju 2010. godine objavio prve Core i5 mobilne procesore, i5-430M i i5-520E.
2010 Intel je u siječnju 2010. objavio prvi procesor Core i5 za radnu površinu iznad 3,0 GHz, i5-650.
2010 Intel je objavio prve Core i3 stolne procesore, i3-530 i i3-540, 7. siječnja 2010.
2010 Intel je objavio prve Core i3 mobilne procesore, i3-330M (3 M predmemorije, 2,13 GHz, 1066 MHz FSB) i i3-350M, 7. siječnja 2010.
2010 AMD je objavio prvi procesor Phenom II X6 (hex / šest jezgri) 27. travnja 2010.
2010 Intel je u srpnju 2010. godine objavio prvi stolni procesor Core i7 sa šest jezgri, i3-970, radi na 3,2 GHz i sadrži 12 MB L3 predmemorije.
2011 Intel je u siječnju 2011. objavio sedam novih Core i5 procesora s četiri jezgre, seriju i5-2xxx.
2011 AMD je 14. lipnja 2011. objavio prve mobilne procesore u svojoj liniji A4, A4-3300M i A4-3310MX.
2011 AMD je 14. lipnja 2011. objavio prve mobilne procesore u svojoj liniji A6, A6-3400M i A6-3410MX.
2011 AMD je 14. lipnja 2011. objavio prve mobilne procesore u svojoj liniji A8, A8-3500M, A8-3510MX i A8-3530MX.
2011 AMD je 30. lipnja 2011. objavio prvi stolni procesor u svojoj A6 liniji, A6-3650 (4 M L2 predmemorija, 2,6 GHz, 1866 MHz FSB).
2011 AMD je 30. lipnja 2011. objavio prvi stolni procesor u svojoj liniji A8, A8-3850 (4 M L2 predmemorija, 2,9 GHz, 1866 MHz FSB).
2011 AMD je 7. rujna 2011. objavio prve stolne procesore u svojoj A4 liniji, A4-3300 i A4-3400.
2012. godine AMD je 1. listopada 2012. objavio prve stolne procesore u svojoj liniji A10, A10-5700 i A10-5800K.
2013. godine AMD je objavio jedan od svojih najbržih stolnih procesora do danas, Athlon II X2 280, 28. siječnja 2013. Ima dvije jezgre i radi na 3.6 GHz.
2013. godine Intel je objavio svoj prvi procesor koji je koristio BGA-1364 soket i imao Iris Pro Graphics 5200 GPU. Objavljen u lipnju 2013., radi na 3,2 GHz i ima 6 MB L3 predmemorije.
2014. godine AMD je predstavio socket AM1 arhitekturu i kompatibilne procesore, poput Semprona 2650, u travnju 2014.
2014. godine AMD je objavio svoje prve APU procesore Pro A serije, A6 Pro-7050B, A8 Pro-7150B i A10 Pro-7350B, u lipnju 2014. Imaju dvije jezgre i rade na 1,9 GHz do 2,2 GHz.
2017. godine AMD je svoje prve Ryzen 7 procesore, modele 1700, 1700X i 1800X, objavio 2. ožujka 2017. Imaju osam jezgri, rade na 3,0 do 3,6 GHz i sadrže 16 MB L3 predmemorije.
2017. godine AMD je svoje prve Ryzen 5 procesore, modele 1400, 1500X, 1600 i 1600X, objavio 11. travnja 2017. Imaju četiri do šest jezgri, rade na 3,2 do 3,6 GHz i imaju 8 do 16 MB L3 predmemorije.
2017. godine Intel je u lipnju 2017. objavio prvi procesor Core i9 za radne površine, i9-7900X, koji koristi utičnicu LGA 2066, radi na 3,3 GHZ, ima 10 jezgri i ima 13,75 MB L3 predmemorije.
2017. godine AMD je svoje prve Ryzen 3 procesore, modele Pro 1200 i Pro 1300, objavio 29. lipnja 2017. Imaju četiri jezgre koje rade na 3,1 do 3,5 GHz i imaju 8 MB L3 predmemorije.
2017. godine Intel je u kolovozu 2017. objavio prvi stolni procesor s 12 jezgri, Core i9-7920X, radi na 2,9 GHZ i sadrži 16,50 MB L3 predmemorije.
2017. godine AMD je svoj prvi procesor sa 16 jezgri, Ryzen Threadripper 1950X, objavio 10. kolovoza 2017. Radi na 3,4 GHz i sadrži 32 MB L3 predmemorije.
2017. godine Intel je prvi ručni stolni procesor s 14 jezgri, Core i9-7940X, objavio u rujnu 2017. Radi na 3,1 GHz i ima 19,25 MB L3 predmemorije.
2017. godine Intel je prvi ručni stolni procesor sa 16 jezgri, Core i9-7960X, objavio u rujnu 2017. Radi na 2,8 GHz i ima 22 MB L3 predmemorije.
2017. godine Intel je u rujnu 2017. objavio prvi stolni procesor s 18 jezgri, Core i9-7980X, koji radi na 2.6 GHZ i sadrži 24,75 MB L3 predmemorije.
2018. godine Intel je u travnju 2018. objavio prvi procesor Core i9, i9-8950HK, koji koristi utičnicu BGA 1440, radi na 2,9 GHZ, ima šest jezgri i ima 12 MB L3 predmemorije.

Izvor: Computerhope

Koje su glavne funkcije CPU-a?

Nema sumnje da su se performanse CPU-a dramatično poboljšale u posljednjih nekoliko godina, ali osnovna funkcionalnost CPU-a ostaje ista. Uporaba CPU-a vrti se oko iste tri funkcije za koje su ranije stvorene. Osnovne funkcije CPU-a su -



Dohvaćanje

Jasno je razumjeti da je glavna primjena središnje procesorske jedinice primanje uputa. Upute su primljene u nizu brojeva koji se prenose iz CPU-a u RAM-ove. Svaki dio informacija podijeljen je u male jedinice, zato CPU mora znati koje informacije dolaze sljedeće. Upute se nalaze na brojaču programa. No, kako se upute kreću, tada se zamjenjuju u Registar uputa (IR) tako da taj brojač programa može pohraniti sljedeće postavljene upute.

Dekodiranje

Jednom kad su upute spremljene u registar uputa, tada upute za prijenos CPU-a u sklop nazvan dekodiranje instruktora. U ovom se krugu upute pretvaraju u signale koje drugi dio računala može lako razumjeti. Ovo je vrlo važna uporaba CPU-a, jer ako drugi dijelovi računala ne razumiju upute koje su im dane, tada neće moći izvršavati funkcije za koje su dizajnirani. Slična je funkciji mozga kada mozak daje signal drugim dijelovima tijela da izvrše svoju dužnost.

Izvršiti

Sada je zadnja važna upotreba CPU-a izvršavanje uputa koje je procesor ranije dohvatio i dekodirao. Ovo će uputiti ostale dijelove računala da izvrše svoje zadane funkcije. Rezultati se obično upisuju u CPU registar, gdje se na njih mogu pozvati kasnije upute. Zamislite to kao memorijsku funkciju na vašem kalkulatoru. To znači da se izvršene naredbe kasnije pohranjuju u memoriju centralne procesorske jedinice kako bi sljedeća uputa mogla raditi prema prethodnoj uputi, kao što smo već razgovarali da su upute podijeljene u mali broj serija.

Spremi

CPU mora dati povratne informacije nakon izvršavanja instrukcije, a izlazni podaci zapisuju se u memoriju.

Uporaba CPU-a vrlo je jasna i jednostavna za razumijevanje, odgovornost je CPU-a da preuzme upute od korisnika, dekodira upute u signale koji mogu biti razumljivi drugim dijelovima računala i osigura da se funkcija izvršava na pravi način. CPU također mora osigurati da su sljedeće upute relevantne za upute koje su već u procesu.

Koje su različite vrste CPU-a?

Dva su primarna proizvođača računalnih mikroprocesora. Intel i Advanced Micro Devices (AMD) vode na tržištu u pogledu brzine i kvalitete. Intelovi stolni procesori uključuju Celeron, Pentium i Core. AMD-ovi stolni procesori uključuju Sempron, Athlon i Phenom. Čitati Koji je procesor najbolji Intelov Core i7 u odnosu na AMD-ov Ryzen? (odaberite odgovarajući procesor za radnu površinu / prijenosno računalo)

Dakle, CPU je doista jedan od glavnih procesora računala jer o njemu ovisi rad drugog procesora.

Također pročitajte:

Top